Ikọra ninu awọn ọmọde

Diarrhea (gbuuru) ninu awọn ọmọde - loorekoore (diẹ ẹ sii ju ẹẹmeji lọjọ) idinku ti o yatọ si awọn iṣedede ti eto ti ngbe ounjẹ. Awọn ọmọde ati awọn ọmọde ti a nsaaju ni igbagbogbo.

Fetísílẹ o jẹ dandan lati jẹ awọn obi ti awọn ọmọ wẹwẹ fun ọdun kan, niwon igbimọ alara ni ọdun yii jẹ iwuwasi. Sibẹsibẹ, ti o ba ni lojiji di oniruuru, o gba awọ ajeji ati awọn impurities imukuro - eyi ni idi fun ibakcdun ati olubasọrọ pẹlu dokita kan.

Awọn okunfa ti gbuuru ninu awọn ọmọde

1. Loni, àkóràn ati ki o gbogun gbuuru ninu ọmọ kan ni a maa n fi han siwaju sii. Wọn ti ṣe nipasẹ awọn orisirisi pathogens ati microbes.

Ti awọn ofin ti o tenilorun, aiṣe ko dara tabi lilo omi mimu ti a ti doti ko ni šakiyesi, awọn àkóràn inu ẹjẹ (dysentery, salmonellosis ati awọn miran) waye. Wọn fa ìgbẹ gbuuru nla ninu ọmọ naa - arun ti a npe ni ti awọn ọwọ doti. Ninu awọn virus, ti o wọpọ julọ jẹ rotavirus ati adenovirus, ikolu naa maa n waye ni kindergartens, awọn ile iwosan ati ile-iwe. Awọn oniwe-igba ti o tẹju (akoko idaabobo) jẹ ọdun 1-2, lẹhin eyi ti ariwo gbigbọn ati ìgbagbogbo ni ọmọ naa bẹrẹ. Pẹlupẹlu ti iwa ni ifarahan awọn aami aiṣan ti o wọpọ: efori, imu imu ati Ikọaláìdúró.

2. Awọn oogun miiran le fa iru ibanujẹ bẹẹ. Ni pato, awọn egboogi ni ipa ti o lagbara lori eto ti ngbe ounjẹ, eyiti o wa ninu itọju naa kii ṣe awọn iṣelọpọ ti o nfa arun nikan, ṣugbọn awọn ọlọjẹ ti o wulo ti o nmu microflora intestinal.

Diarrhea tun le farahan ifarahan ara ẹni si awọn ounjẹ kan.

3. Igbẹjẹ le waye labẹ isakoso ti awọn ailera aifọkanbalẹ eto (fun apẹẹrẹ, aifọkanbalẹ ati awọn ibẹru). Nitorina ni gbigbọn ti iṣẹ-ṣiṣe ni awọn ọmọde, ko ni nkan ṣe pẹlu ọgbẹ oyinbo ti ifun. Ko ṣe fa awọn idibajẹ ti ipo gbogbo ọmọ naa ati idagbasoke ara rẹ (iwuwo iwuwo deede ati idagba).

4. Diarrhea tun han nitori awọn ohun ajeji ti ikun, pancreas, ẹdọ, isokuso ti awọn enzymes ni kekere ifun. Iru awọn iṣoro yii le mu ki igbuuru ikọlu ni awọn ọmọde (ti o ni ailera atẹgun ti inu). Ni idi eyi, ifarahan ti gbuuru di aifọwọyi.

Diarrhea ninu awọn ọmọ - awọn aami aisan

Awọn aami aiṣan ti o wọpọ nyara awọn ibiti o tutu, ọgbun, irora ti inu, igbiyanju iṣoro ati ipalara ti ilera.

Ni apapọ, awọn igbohunsafẹfẹ ti awọn atẹgun ati iru igbaduro fun igbuuru ni awọn ọmọde da lori iru arun. Nitorina, fun apẹẹrẹ, pẹlu awọn àkóràn àkóràn ni afikun si iṣan igbiyanju ẹsẹ, igbuuru pẹlu ẹjẹ ati ibajẹ ninu ọmọde ni a le riiyesi, eyi ti o tọka si awọn ilana ipalara. Ni idi eyi, o gbọdọ ni alagbawo lẹsẹkẹsẹ kan dokita lati yago fun awọn iṣoro orisirisi.

Itoju ti gbuuru ninu awọn ọmọde

Ni akọkọ, o yẹ ki o kan si olutọju ọmọ wẹwẹ lati ṣeto idi ti gbuuru ati ki o ṣe alaye oogun.

Ni apẹrẹ, a ṣe iṣeduro lati fun ọmọde ni ohun mimu pupọ, nitorina nmu iyipada omi pada sinu ara, ti o ni idamu nipasẹ pipadanu pipadanu omi. A le ni idinkujẹ nipasẹ awọn ipalemo ti o ni awọn ti o dara julọ ti awọn iyọ ati awọn ohun alumọni (rehydron, glucosan). Din iye igbohunsafẹfẹ ti alaga yoo ran imodium (loperamide).

Ni idi eyi, o jẹ dandan lati yọkuro lati inu awọn ounjẹ ti o jẹun eso, wara ati ki o tẹle ara ounjẹ diẹ (kọ awọn ounjẹ ọra, awọn ọja idẹ ti titun, awọn eso ati awọn ẹfọ laisi itọju ooru). Awọn ohun ti a ko ni itọsi daradara, ko lagbara tii, omi lai gaasi, oatmeal, poteto ti o dara, awọn akara, awọn adẹtẹ adie ti adiro.